Prodaja 30 odsto državnog kapitala Vazduhoplovnog zavoda „Orao“ iz Bijeljine strateškom partneru ponovo je pokrenula pitanje pravca razvoja industrije Republike Srpske i modela kojim bi domaća preduzeća mogla postati konkurentnija, piše Mondo.
Narodna skupština Republike Srpske odobrila je prodaju 30 odsto državnih akcija kompanije „Orao“ konzorcijumu predvođenom firmom „Glotec“, čija je ponuda iznosila 13,09 miliona KM.
Od tog iznosa oko milion KM namijenjeno je za kupovinu akcija, približno 3,1 milion KM za izmirenje obaveza preduzeća, dok je oko devet miliona KM planirano za investicije u naredne tri godine.
Prema obrazloženju Vlade Republike Srpske, ulazak strateškog partnera trebalo bi da omogući modernizaciju proizvodnje i dugoročnu stabilizaciju kompanije. Kao jedan od razloga navodi se činjenica da se postojeći proizvodni program „Orla“ u velikoj mjeri oslanja na starije tehnološke platforme, dok „Glotec“ već duže vrijeme sarađuje sa ovim vazduhoplovnim zavodom.
Iz Ministarstva privrede i preduzetništva Republike Srpske za Mondo su naveli da ulazak strateških partnera neće biti automatski primjenjivan model, već će se odluke donositi pojedinačno, u zavisnosti od stanja svakog preduzeća, razvojnih mogućnosti, potrebe za ulaganjima i očekivanih efekata.
Kada je riječ o „Orlu“, od novog partnera očekuju se ulaganja u proizvodne kapacitete, proširenje proizvodnog programa i veće usmjerenje ka civilnom tržištu.
Industrija između novih prilika i velikih izazova
U resornom ministarstvu ističu da prerađivačka industrija ostaje jedan od najvažnijih sektora privrede Republike Srpske, zbog značajnog učešća u proizvodnji, izvozu i zapošljavanju.
Kao oblasti sa najvećim razvojnim potencijalom izdvajaju metaloprerađivačku i elektroindustriju, drvnu industriju, kao i tekstilni, odjevni i kožarski sektor.
Planovi razvoja, kako navode iz Ministarstva, usmjereni su na proizvodnju proizvoda veće vrijednosti, modernizaciju pogona, digitalizaciju i primjenu novih tehnologija kroz Strategiju razvoja industrije Republike Srpske za period 2021–2027. godine.
Među ključnim mjerama navode se podrška nabavci savremene opreme, tehnološki razvoj, povećanje energetske efikasnosti, digitalna transformacija proizvodnje i projekti povezani sa zelenom i cirkularnom ekonomijom.
Ipak, domaća industrija suočava se sa brojnim problemima. Prema podacima Ministarstva, najveći izazovi dolaze iz međunarodnog ekonomskog okruženja, usporavanja privrede Evropske unije, posebno Njemačke kao važnog izvoznog tržišta, rasta troškova proizvodnje i sve jače konkurencije iz Kine.
Dodatni problem predstavlja nedostatak kvalifikovane radne snage, zbog čega će, kako navode iz Ministarstva, biti potrebno prilagođavanje obrazovnog sistema, jačanje stručnog osposobljavanja i stvaranje boljih uslova za zadržavanje i privlačenje radnika.
Izvor: Mondo
