Šta kamera vidi, a šta ne? Razbijamo najčešće zablude o kontroli brzine

Datum:

PODIJELI:

Gotovo svaki vozač se barem jednom našao u situaciji da ugleda kameru za kontrolu brzine pored puta, naglo otpusti papučicu gasa i zapita se da li je prekasno za reakciju. Međutim, odgovor zavisi od toga da li se vozilo u tom trenutku već nalazi u zoni u kojoj uređaj može da izmjeri brzinu.

Suprotno čestom mišljenju, stacionarne kamere za kontrolu brzine ne registruju vozila na stotine metara udaljenosti. One imaju precizno definisanu zonu mjerenja u kojoj očitavaju brzinu i bilježe eventualni prekršaj.

Prema informacijama koje prenosi Telegraf, jedan od najčešće korištenih sistema za kontrolu brzine u Evropi, GATSO RT4, brzinu vozila mjeri na udaljenosti od približno 10 do 100 metara.

To znači da vozač koji kameru primijeti nekoliko stotina metara ranije ne mora automatski biti registrovan, jer uređaj reaguje tek kada vozilo uđe u predviđenu zonu mjerenja.

Ipak, naglo kočenje neposredno pred kamerom ne garantuje izbjegavanje kazne. Ukoliko vozilo uđe u zonu mjerenja brzinom većom od dozvoljene, kamera će zabilježiti prekršaj bez obzira na to što je vozač počeo usporavati.

Stručnjaci upozoravaju da kamere za brzinu ne treba miješati sa policijskim radarima i laserskim uređajima. Stacionarni sistemi rade u unaprijed određenoj zoni, dok prenosivi radari i laserski mjerači koje koristi policija mogu kontrolisati brzinu i sa znatno veće udaljenosti.

Česta zabluda među vozačima je i da postoji tačno određena udaljenost između saobraćajnog znaka koji upozorava na kontrolu brzine i same kamere. Međutim, takvo univerzalno pravilo ne postoji, jer položaj znakova zavisi od vrste saobraćajnice, preglednosti puta i konkretnih uslova u saobraćaju.

Kamere neće zabilježiti vozilo samo zato što ih je vozač vidio u daljini, ali neće ni propustiti prekoračenje brzine ukoliko se vozilo već nalazi u njihovoj mjernoj zoni.

Najsigurniji način za izbjegavanje kazni i povećanje bezbjednosti u saobraćaju ostaje jednostavan – brzinu treba prilagoditi ograničenjima, a ne pokušavati reagovati tek u posljednjem trenutku.

Izvori:Telegraf, Nezavisne novine

Subscribe to our magazine

━ more like this

Mladi sve manje biraju prosvjetu, a jedan problem posebno zabrinjava

Nastavnički poziv u Hrvatskoj sve je manje privlačan mladima, a jedan od glavnih razloga su materijalni uslovi i plate koje teško mogu konkurisati privatnom...

Obustavljena BCG vakcina u Hrvatskoj: Prijavljena četiri slučaja moguće nuspojav

U Hrvatskoj je privremeno obustavljena distribucija i primjena svih serija BCG vakcine, koja se koristi za zaštitu djece od težih oblika tuberkuloze, nakon što...

Muškarac ubijen u Pljevljima, osumnjičeni brzo uhapšen

Muškarac je juče smrtno stradao nakon sukoba u Pljevljima, a policija je ubrzo identifikovala i stavila pod kontrolu osumnjičenog za ubistvo. Prema dosadašnjim informacijama, incidentu...

Lažna dojava o bombi u avionu „Er Srbije“: Uhapšen putnik u Splitu

Avion „Er Srbije“ koji je u ponedjeljak trebalo da leti iz Splita za Beograd evakuisan je nakon što je jedan putnik prijavio da se...

Novi heliodromi širom Srpske: Lakši transport pacijenata i pomoć u vanrednim situacijama

Republika Srpska planira razvoj mreže lokalnih heliodroma koji bi trebalo da unaprijede medicinski transport, ali i omoguće brže djelovanje nadležnih službi u slučaju požara...
spot_img

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime