SARAJEVO – Bosna i Hercegovina godinama bilježi izražen trgovinski deficit, a prema međunarodnim podacima, prošle godine našla se među evropskim ekonomijama sa najvećim manjkom u razmjeni robe i usluga.
Deficit je dostigao 15,7 odsto bruto domaćeg proizvoda, zbog čega je BiH zauzela 146. poziciju među 190 analiziranih ekonomija. Prema ovom pokazatelju, našla se u društvu zemalja poput Haitija, Paragvaja, Fidžija, Uzbekistana, Ruande i Burundija.
Kada se uporedi sa zemljama regiona, BiH je zabilježila lošiji rezultat od Srbije i Hrvatske, dok su veći trgovinski manjak imale Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Slovenija je, s druge strane, ostvarila znatno povoljniji rezultat, sa suficitom od 10,7 odsto BDP-a.
Ekonomista Igor Gavran smatra da razlog za zabrinutost nije samo visina deficita, već i način na koji je organizovana spoljnotrgovinska razmjena. Prema njegovoj ocjeni, BiH uglavnom izvozi proizvode niže vrijednosti, sirovine i repromaterijal, dok iz inostranstva dolazi roba sa većom dodatom vrijednošću.
Problem dodatno predstavlja nedovoljno iskorištavanje domaćih proizvodnih mogućnosti. Dio proizvoda koji se uvoze mogao bi, prema procjenama, biti proizveden u BiH, dok domaće kompanije i dalje nedovoljno ulažu u savremenu tehnologiju, razvoj novih proizvoda i prepoznatljivost na stranim tržištima.
Gavran upozorava i da je slabljenje industrijske baze jedan od razloga zbog kojeg BiH teško povećava izvozne kapacitete. Gašenje ili smanjenje proizvodnje velikih industrijskih sistema, kako navodi, direktno se odražava na ukupnu konkurentnost domaće privrede.
Na svjetskom nivou, među ekonomijama sa najvećim suficitom izdvajaju se Makao, Gabon, Bahrein i Ujedinjeni Arapski Emirati. Kina je prošle godine ostvarila suficit od 5,5 odsto BDP-a, Njemačka 2,7, a Južna Koreja 2,3 odsto.
Istovremeno, neke zemlje bilježe još izraženiji deficit. Moldavija je imala manjak od 30,5 odsto BDP-a, dok je kod Crne Gore deficit iznosio 27,7 odsto.
Stručnjaci naglašavaju da trgovinski deficit sam po sebi ne mora nužno biti pokazatelj slabosti ekonomije. Međutim, ukoliko je dugotrajan i praćen nedovoljnom domaćom proizvodnjom, može ukazivati na veliku zavisnost od uvoza i slabiju konkurentnost privrede.
Podaci o robnoj razmjeni BiH dodatno pokazuju veličinu problema. U prvih sedam mjeseci ove godine iz zemlje je izvezena roba vrijedna 10,45 milijardi KM, što je za 5,6 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Istovremeno, uvoz je povećan za 6,8 odsto i dostigao 18,53 milijarde KM.
Tako je robni deficit u tom periodu iznosio oko 8,07 milijardi KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 56,4 odsto. Drugim riječima, na svakih 100 KM vrijednosti uvezene robe, BiH je izvezla robu vrijednu oko 56 KM.
Izvor: Glas Srpske
