Crna Gora planira izgradnju još oko 610 kilometara auto-puteva i brzih cesta, a vrijednost kompletne planirane mreže procjenjuje se na približno 11 milijardi evra. Prema trenutnim projekcijama, većina planirane putne infrastrukture mogla bi biti završena do 2037. ili 2038. godine.
Prema dokumentima koji prate planove razvoja putne mreže, Crna Gora trenutno ima 42 kilometra auto-puta između Podgorice i Mateševa, koji je u saobraćaju od jula 2022. godine. Izgradnja te dionice, sa dodatnim radovima, koštala je oko 900 miliona evra.
Među narednim projektima je dionica Mateševo–Andrijevica, duga 22 kilometra i procijenjene vrijednosti oko 694 miliona evra. Njena izgradnja trebalo bi da bude završena do 2031. godine, uz finansiranje EBRD-a, sredstava Evropske unije i budžeta Crne Gore.
Do 2030. godine planiran je i završetak brze ceste Markovići–Lastva Grbaljska, koja bi trebalo da posluži kao obilaznica oko Budve i rastereti postojeće saobraćajnice. Za dionicu Smokovac–Tološi, dugu 10,5 kilometara, u toku je izbor izvođača, a završetak je planiran do 2031. godine.
Veći broj novih projekata mogao bi ući u fazu realizacije od 2028. godine. Među njima su dionice Andrijevica–Crnča, Tološi–Virpazar i Virpazar–Zaljevo, kao i više dionica Jadransko-jonskog auto-puta.
Za pojedine projekte Jadransko-jonskog koridora interesovanje su već pokazale američke kompanije, dok planovi obuhvataju i brze ceste prema Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, kao i prema Pljevljima, Nikšiću, Šavniku, Žabljaku i Ulcinju.
Posebno važan projekat je dionica Crnča–Boljare, duga oko 23 kilometra, čija je realizacija planirana od 2030. godine. Riječ je o posljednjoj dionici auto-puta Bar–Boljare prema granici sa Srbijom, a prema sadašnjim rokovima kompletan auto-put do Srbije mogao bi biti završen oko 2036. godine.
Istovremeno, pojedini projekti i dalje zavise od dodatnih studija i dogovora. To se posebno odnosi na planiranu brzu cestu preko Bokokotorskog zaliva, gdje je predviđen most između Luštice i Zelenike. Dalja realizacija zavisi od procjene uticaja na životnu sredinu, pitanja zaštite područja pod UNESCO-om i dogovora sa Hrvatskom o mjestu povezivanja.
Ako se planovi budu realizovali prema predviđenoj dinamici, posljednje dionice mreže mogle bi biti završene tokom 2037. i 2038. godine.
Izvor: Glas Srpske
