Crna Gora je na međuvladinoj konferenciji o pristupanju Evropskoj uniji u Luksemburgu zatvorila još dva pregovaračka poglavlja, čime je dodatno ubrzala svoj put ka članstvu u EU. Time je broj zatvorenih poglavlja porastao na 16 od ukupno 33, što predstavlja gotovo polovinu cjelokupnog pregovaračkog procesa.
Zatvorena su poglavlja koja se odnose na slobodu kretanja radnika i zaštitu potrošača i zdravlja, što u Briselu ocjenjuju kao značajan iskorak u usklađivanju crnogorskog zakonodavstva sa pravnom stečevinom Evropske unije.
EU pohvale za napredak
Evropska povjerenica za proširenje Marta Kos pohvalila je napredak Crne Gore, ističući da je zemlja napravila „ogroman iskorak“ u reformskom procesu.
Međutim, naglasila je da fokus mora ostati na ključnim oblastima poput vladavine prava, slobode medija i jačanja demokratskih institucija.
„Napredak je zaista ogroman, ali sada se fokus mora zadržati na jačanju stubova svake uspješne države“, poručila je Kos, dodajući da je važno da evropski put ostane nacionalni prioritet, iznad političkih podjela.
Ona je također najavila da će Evropska komisija naredne sedmice predstaviti novi finansijski paket za Crnu Goru, koji bi trebao dodatno podržati reforme i pripremu za buduće članstvo.
Cilj: završetak pregovora do kraja godine
Crnogorski premijer Milojko Spajić izrazio je optimizam da bi zemlja mogla završiti pregovarački proces do kraja godine, uz ambiciju da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine.
„To je ambiciozan, ali i ostvariv cilj“, poručio je Spajić, naglašavajući da reformski proces mora ostati stabilan i dosljedan.
Šta znače zatvorena poglavlja?
Zatvaranje pregovaračkih poglavlja znači da je Crna Gora u tim oblastima u potpunosti uskladila svoje zakonodavstvo sa standardima EU, te da ih više neće otvarati u daljem toku pregovora.
Do sada zatvorenih 16 poglavlja uključuje ključne oblasti evropskog tržišta i socijalne politike, što Crnu Goru pozicionira kao najnaprednijeg kandidata za članstvo među državama Zapadnog Balkana.
Politički kontekst i izazovi
Iako je napredak značajan, evropski zvaničnici i dalje upozoravaju da ključni izazovi ostaju u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i jačanja nezavisnosti institucija.
Proces proširenja EU dodatno je dobio na političkoj težini u kontekstu geopolitičkih promjena u Evropi, gdje Brisel sve više naglašava potrebu stabilizacije Zapadnog Balkana kroz integraciju.
Perspektiva članstva
Ako Crna Gora nastavi trenutnim tempom reformi, analitičari smatraju da bi mogla postati prva naredna članica Evropske unije, što bi bio prvi novi prijem u više od jedne decenije.
Ipak, konačna odluka zavisi od ispunjavanja svih preostalih poglavlja i političke saglasnosti unutar država članica EU.
Izori: klix.ba, HINA
