Opštinski sud u Zadru kaznio je dvojicu dvadesetogodišnjaka sa po 700 evra zbog isticanja nacističkog pozdrava na javnom mjestu, ocijenivši da su svojim ponašanjem narušili javni red i mir i promovisali simbole povezane sa nacističkim režimom.
Prema navodima iz presude, incident se dogodio na Obali kralja Tomislava u Zadru, gdje su mladići prolazeći pored građana dva puta uzviknuli „Sieg Heil“ i pritom podigli desnu ruku u znak pozdrava koji se istorijski povezuje sa nacističkom Njemačkom.
Priznali prekršaj i izrazili kajanje
Tokom sudskog postupka obojica okrivljenih priznala su prekršaj za koji su tereteni. Naveli su da su u vrijeme incidenta bili pod dejstvom alkohola te da žale zbog svog ponašanja.
Sud je njihovo priznanje, kao i iskazano kajanje, uzeo kao olakšavajuće okolnosti prilikom odmjeravanja kazne. Međutim, kao otežavajuća okolnost navedena je činjenica da su ranije već bili osuđivani za slične prekršaje protiv javnog reda i mira.
Na osnovu priznanja okrivljenih, kao i policijskog video-snimka koji je korišćen kao dokaz, sud je utvrdio da su ostvarena sva obilježja prekršaja propisanog Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira.
Zašto je „Sieg Heil“ zabranjen?
U obrazloženju presude sud je podsjetio da je pozdrav „Sieg Heil“ bio jedan od najprepoznatljivijih simbola nacističkog režima u Njemačkoj tokom prve polovine 20. vijeka.
Nakon Drugog svjetskog rata i otkrivanja razmjera zločina koje je počinio nacistički režim, ovaj pozdrav postao je simbol totalitarizma, rasizma i antisemitizma. Zbog toga je njegova upotreba u mnogim evropskim državama zabranjena ili podložna sankcijama.
Sud je naglasio da se isticanje takvih simbola ne može posmatrati kao bezazlena šala ili provokacija, već kao ponašanje koje može izazvati uznemirenost građana i podsticati netrpeljivost.
Kazne i zakonske odredbe
Prema hrvatskom zakonodavstvu, za ovakve prekršaje predviđene su novčane kazne od 700 do 4.000 evra ili kazna zatvora do 30 dana.
U ovom slučaju sud je izrekao minimalnu zakonom propisanu novčanu kaznu, uzimajući u obzir priznanje krivice i kajanje optuženih.
Pravni stručnjaci ističu da hrvatski sudovi posljednjih godina dosljedno kažnjavaju javno isticanje nacističkih i drugih totalitarnih simbola, nastojeći da spriječe širenje govora mržnje i veličanje ideologija odgovornih za masovna kršenja ljudskih prava.
Stav Evropskog suda za ljudska prava
Evropski sud za ljudska prava u više svojih odluka zauzeo je stav da sloboda izražavanja nije apsolutno pravo i da ne obuhvata govor koji promoviše mržnju, diskriminaciju ili veliča totalitarne režime.
Prema praksi tog suda, države imaju pravo da sankcionišu korišćenje nacističkih simbola i pozdrava kada oni predstavljaju veličanje ideologije koja je odgovorna za teška kršenja ljudskih prava i ratne zločine.
Zbog toga se zabrane i kazne za javnu upotrebu nacističkih obilježja u evropskim zemljama uglavnom smatraju legitimnim mjerama zaštite demokratskih vrijednosti i javnog reda.
Borba protiv ekstremizma
Ovaj slučaj iz Zadra još jednom je otvorio pitanje prisustva ekstremističkih simbola u javnom prostoru i odgovornosti pojedinaca za njihovu upotrebu.
Institucije u Hrvatskoj, kao i u većini evropskih zemalja, nastavljaju da primjenjuju zakonske mjere protiv veličanja nacizma i drugih totalitarnih ideologija, naglašavajući da takvi simboli nemaju mjesto u demokratskom društvu zasnovanom na poštovanju ljudskih prava i istorijskih činjenica.
Izvori: rtrs.tv, zadarski list




