Borba sa zdravstvenim problemom i potraga za kvalitetnom odjećom od prirodnih materijala, pretvorila se u poslovnu priliku za Tamaru Đurić iz Bijeljine koja danas kroz vlastiti brend kreira odjevne komade od nesvakidašnjih ekoloških materijala poput vlakana banane, narandže, lotusa i ruže.
Začetnica brenda održive mode “Magbago” otkrila je za “Glas Srpske” da je ideja za pokretanje posla nastala kao spoj lične potrebe i želje da stvori nešto drugačije na domaćem tržištu.
“Dok sam bila u bolnici u Banjaluci, doktorica mi je skrenula pažnju na odjeću koju nosim i savjetovala da biram pamučne materijale. Zbog dermatitisa sa kojim sam se dugo borila morala sam mijenjati životne navike, a ubrzo sam shvatila da nemam gdje da kupim kvalitetne komade koji su mi potrebni. Odlučila sam da to sama stvorim. I kao djevojčica sam voljela da se zavučem na tavan i prekrajam staru odjeću svoje majke i bake” – ispričala je ona.
Prema njenim riječima, prilika za pokretanje biznisa ukazala se kroz program podsticaja za samozapošljavanje, a tek iz današnje pozicije, kaže, može da sagleda koliko je put razvoja biznisa bio zahtjevan.
– Dok radite na ideji, fokusirani ste na rješavanje trenutnih problema i nemate vremena da razmišljate o svemu što ste prošli. Tek kada pogledate unazad shvatite koliko je izazova bilo na tom putu – rekla je ona.
Kao jedan od najvećih problema izdvaja nabavku materijala, što i danas predstavlja prepreku za domaće proizvođače.
– Živimo u maloj državi i prinuđeni smo da uvozimo gotovo sve. Izazov su bili i etikete, kao i pronalaženje pouzdanih dobavljača. Pregovori se uglavnom vode putem elektronske pošte i zasnivaju se na povjerenju, jer su poslovna putovanja i direktni sastanci često preskupi. Uz sve to dolaze nedostatak iskustva i ograničena finansijska podrška – pojasnila je ona.
Brend “Magbago” prepoznatljiv je po upotrebi inovativnih i održivih materijala koji se nabavljaju iz više zemalja.
– Materijale uvozimo direktno od dobavljača iz Indije, Švajcarske i Italije. Koristimo tkanine proizvedene od celuloze narandže dobijene preradom otpada iz prehrambene industrije, poznate pod nazivom Orange Fiber. Tu su i tkanine od vlakana banane, koje se dobijaju iz unutrašnjosti stabljike ove jednogodišnje biljke, kao i tkanine od mliječnog kazeina, materijala koji je vremenom nepravedno zapostavljen. U proizvodnji koristimo i lotus, tkanine od latica ruže, svilu dobijenu na održiv način, kao i komercijalne materijale poput konoplje – navela je ona.
Ističe da poslovanje na malom tržištu nosi brojne izazove, posebno kada je riječ o proizvodima koji odstupaju od uobičajene ponude.
– Ako želimo ostvariti značajniji rast i profitabilnost, morate biti izvozno orijentisani, kao i većina preduzetnika u BiH. Posebno je teško kada radite nešto novo i drugačije, jer je neophodno prvo da edukujete kupce o samom proizvodu. Često postoji veće povjerenje prema poznatim stranim brendovima, nego prema domaćem proizvodu, bez obzira na njegov kvalitet – istakla je Đurićeva.
Naglasila je da javnost često ima pogrešnu predstavu o tome koliko je lako pokrenuti i voditi posao.
– Najveća zabluda je da se u preduzetništvu brzo i lako zarađuje. Ljudi često misle da preduzetnici dolaze do velikih prihoda čim pokrenu posao. Tek kada uđete u taj svijet shvatite koliko toga ne znate i koliko je proces zahtjevan. Kroz edukacije i razgovore sa kolegama iz Evrope možemo mnogo naučiti, ali istovremeno postajemo svjesni koliko su uslovi poslovanja kod nas nepovoljniji. Dešava se da, uprkos velikom trudu i odgovornosti, na kraju mjeseca zaradite manje od nekoga ko radi standardno radno vrijeme – rekla je ona.
Dodala je da radi i kao mentor te da mladim ljudima pokušava na lijep način skrenuti pažnju na rizike i prepreke.
– Nije lako kada nekome morate reći koliko je težak put koji ga čeka, ali ne treba odustajati – naglasila je Đurićeva.
PODRŠKA INSTITUCIJA
Tamara Đurić je rekla da je podršku dobila od grada Bijeljina i Zavoda za zapošljavanje, a značajnu ulogu imao je i program Razvojne agencije Banjaluka koji je pohađala.
– Grant mi je pomogao da pokrenem biznis i izmirim poreze i doprinose tokom prve godine poslovanja. Finansijska podrška je veoma važna, ali su umrežavanje, mentorstvo i edukacija na duže staze često i značajniji. Ukoliko nemate kontakte i ljude koji vam mogu pomoći kada se suočite sa izazovima, teško je napredovati čak i kada raspolažete novcem. Mnogo mi znači i sertifikat koji sam dobila kroz program, jer potvrđuje da je riječ o cirkularnom modnom brendu – naglasila je Đurićeva.
Izvori: bijeljina.org, glassrpske.com
