U Albaniji je počela izgradnja nove dionice auto-puta Miljot–Baldren u okolini Lješa, čime se nastavlja realizacija ključnog dijela buduće Jadransko-jonske saobraćajnice, poznate i kao „plavi koridor“. Ovaj potez predstavlja još jedan korak ka boljem povezivanju sjevera zemlje sa centralnim dijelom Albanije, ali i prema granici sa Montenegro.
Riječ je o dionici dugoj oko 20 kilometara koja se nadovezuje na ranije završene ili započete segmente od Kašara kod Tirane do Tumana, te pravac Tuman–Miljot. Nakon završetka ove trase, preostaje još izgradnja posljednje sjeverne dionice prema Murićanu i graničnom prelazu sa Crnom Gorom.
Strateški projekat za sjever Albanije
Premijer Albanije Edi Rama ocijenio je početak radova kao jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata za razvoj sjevera zemlje, ističući da će nova saobraćajnica značajno poboljšati povezanost Skadra, Lješa i šire regije.
Prema njegovim riječima, projekat će doprinijeti kraćem vremenu putovanja, većoj bezbjednosti saobraćaja i boljoj ekonomskoj integraciji sjevernih dijelova Albanije.
Dio Jadransko-jonskog koridora
Dionica Miljot–Baldren dio je šireg projekta Jadransko-jonske saobraćajnice, koja bi trebalo da poveže zemlje duž istočne obale Jadranskog i Jonskog mora. Prema planovima, koridor bi trebalo da bude dug oko 1.500 kilometara, od Italije do Grčke, prolazeći kroz više država regiona.
Preostali dio u Albaniji uključuje dionicu prema Murićanu, koja bi trebalo da bude duga oko 41 kilometar, uz planiranu pristupnu saobraćajnicu iz pravca Skadra. Prema podacima WBIF-a, ovaj segment je projektovan za brzinu do 120 km/h i obuhvata i modernizaciju postojećih puteva.
Važnost za Crnu Goru i region
Za Montenegro ovaj projekat ima poseban značaj, jer bi završetak sjevernih dionica u Albaniji trebalo da unaprijedi putne veze prema Skadru, Tirani i dalje ka jugu zemlje, ali i da ojača regionalnu saobraćajnu mrežu u okviru Jadransko-jonskog koridora.
Kada bude u potpunosti završen, ovaj pravac trebalo bi da postane jedna od ključnih infrastrukturnih veza duž cijelog Jadransko-jonskog regiona, sa potencijalno velikim uticajem na trgovinu, turizam i mobilnost stanovništva.
Izvor:




