Karcinom endometrijuma, odnosno rak sluznice materice, jedan je od najčešćih ginekoloških maligniteta u svijetu, a stručnjaci upozoravaju da se u narednim decenijama očekuje dalji porast broja oboljelih. Poseban izazov predstavljaju žene kod kojih se bolest otkrije u uznapredovalom ili metastatskom stadijumu, kada su mogućnosti liječenja ograničenije, a prognoza znatno nepovoljnija.
Prema podacima međunarodnih zdravstvenih organizacija, u svijetu se godišnje dijagnostikuje više od 420.000 novih slučajeva karcinoma endometrijuma, dok od ove bolesti godišnje umire više od 90.000 žena. Stručnjaci rast broja oboljelih povezuju sa starenjem stanovništva, porastom gojaznosti i učestalosti metaboličkih bolesti poput dijabetesa.
Rastući problem i u Srbiji
Ginekološki maligniteti svake godine pogađaju više od 4.000 žena u Srbiji, a karcinom endometrijuma zauzima značajno mjesto među njima. Prema podacima stručnjaka, broj novodijagnostikovanih slučajeva u Srbiji porastao je sa 931 u 2023. godini na 1.042 u 2024. godini.
Bolest se najčešće javlja kod žena u postmenopauzi i često je povezana sa faktorima rizika kao što su gojaznost, dijabetes, hipertenzija i kardiovaskularna oboljenja, što dodatno komplikuje liječenje.
„Osnov porasta karcinoma endometrijuma leži u činjenici da se ovo oboljenje najčešće dijagnostikuje u starijoj životnoj dobi. Kako se životni vijek produžava, raste i broj žena koje ulaze u period života u kojem je rizik za razvoj bolesti veći“, objašnjava prof. dr Aljoša Mandić iz Instituta za onkologiju Vojvodine.
Simptomi koji ne smiju da se ignorišu
Jedan od razloga zbog kojih se karcinom endometrijuma često otkriva u ranijem stadijumu jeste činjenica da bolest daje prepoznatljive simptome. Najvažniji među njima su:
- postmenopauzalno krvarenje,
- neuobičajeno vaginalno krvarenje,
- produžene ili obilne menstruacije,
- bolovi u donjem dijelu stomaka i karlici,
- osjećaj nadutosti i pritiska.
Stručnjaci naglašavaju da je upravo postmenopauzalno krvarenje alarmantan simptom zbog kojeg se žene moraju hitno javiti ginekologu.
Kada se bolest otkrije u ranom stadijumu, petogodišnje preživljavanje iznosi oko 80 do 90 odsto. Međutim, kod uznapredovalog ili metastatskog karcinoma preživljavanje značajno opada i kreće se oko 17 do 20 procenata.
Era personalizovane medicine
Posljednjih godina došlo je do revolucije u liječenju karcinoma endometrijuma zahvaljujući molekularnoj dijagnostici. Umjesto pristupa „jedna terapija za sve“, savremena medicina sve više primjenjuje personalizovano liječenje zasnovano na biološkim karakteristikama tumora.
Poseban značaj imaju molekularni markeri poput dMMR (defekt sistema za popravku DNK) i MSI-H (visoka mikrosatelitna nestabilnost), koji omogućavaju preciznije određivanje terapije i prognoze bolesti. Tumori sa ovim karakteristikama često bolje odgovaraju na imunoterapiju.
„Danas molekularne karakteristike tumora imaju sve važniju ulogu u donošenju terapijskih odluka. Era personalizovane medicine u karcinomu endometrijuma već je počela“, ističe dr Marijana Milović Kovačević iz Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije.
Imunoterapija mijenja tok bolesti
Najveći napredak posljednjih godina ostvaren je upravo u oblasti imunoterapije. Velike međunarodne studije pokazale su da kombinacija imunoterapije i standardne hemioterapije može značajno produžiti period bez progresije bolesti kod pacijentkinja sa uznapredovalim karcinomom endometrijuma.
Rezultati RUBY studije pokazali su da je kod pacijentkinja sa dMMR/MSI-H tumorima kombinacija lijeka dostarlimab sa hemioterapijom produžila period bez napredovanja bolesti na oko 30 mjeseci, u poređenju sa osam mjeseci kod standardnog liječenja. Ovi rezultati doveli su do odobravanja novih terapijskih pristupa u pojedinim zemljama.
Stručnjaci smatraju da bi imunoterapija mogla postati novi standard liječenja za određene grupe pacijentkinja sa uznapredovalim karcinomom endometrijuma.
Lična borba i važnost podizanja svijesti
Marina Nedeljković (53) suočila se sa dijagnozom karcinoma endometrijuma 2023. godine, nakon što je prethodno liječena od raka debelog crijeva.
„Mislila sam da je riječ o nečemu prolaznom. Međutim, stigla je nova dijagnoza – rak materice. Operisana sam i prošla četiri ciklusa hemioterapije. Najveću snagu pružili su mi suprug i ćerka“, kaže Marina.
Njena priča dodatno ukazuje na značaj porodične anamneze i redovnih pregleda, naročito kod žena koje imaju povećan rizik za razvoj bolesti.
Rana dijagnoza spašava živote
Ljekari poručuju da je redovno javljanje ginekologu i reagovanje na prve simptome ključno za uspješno liječenje. Istovremeno, razvoj molekularne dijagnostike i inovativnih terapija donosi novu nadu ženama sa uznapredovalim karcinomom endometrijuma, pružajući mogućnost dužeg preživljavanja i boljeg kvaliteta života.
Dok medicina ulazi u eru precizne i personalizovane onkologije, stručnjaci vjeruju da će sve veći broj pacijentkinja dobiti terapiju prilagođenu upravo biologiji njihovog tumora – i veću šansu za uspješnu borbu protiv bolesti.
Izvor: b92
