Poljoprivredni sektor u Bosni i Hercegovini suočava se sa jednim od najozbiljnijih perioda u posljednjim godinama. Domaći proizvođači upozoravaju da se proizvodnja nalazi pod snažnim pritiskom, dok kombinacija rasta troškova, nekontrolisanog uvoza i klimatskih promjena dovodi do sve teže održivosti domaće proizvodnje.
Prema ocjenama poljoprivrednika, situacija iz godine u godinu postaje sve komplikovanija, a mnogi već sada govore o sistemskom urušavanju sektora.
„Stanje nesigurnosti“ na terenu širom BiH
Na njivama širom Bosne i Hercegovine trenutno se odvijaju intenzivni sezonski radovi. Povrtari pokušavaju da sačuvaju usjeve navodnjavanjem zbog visokih temperatura, ratari završavaju pripreme za žetvu pšenice, dok mljekarski sektor istovremeno trpi pritisak zbog rasta ulaznih troškova i nestabilnog tržišta.
Iako se radi o različitim granama poljoprivrede, zajednički imenitelj ostaje isti – nesigurnost.
Stručnjaci i proizvođači upozoravaju da su klimatske promjene dodatno pogoršale već tešku situaciju, stvarajući nepredvidive uslove proizvodnje i dodatne gubitke.
Upozorenja iz Federacije BiH: „Pomoć vlasti je nikakva“
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo upozorava da se domaća proizvodnja nalazi u ozbiljnom padu i da je, kako kaže, situacija „daleko od dobre“.
On ističe nekoliko ključnih problema:
- stalni rast uvoza poljoprivrednih proizvoda
- nedovoljna podrška domaćim proizvođačima
- nejasna i nedosljedna poljoprivredna strategija
- kašnjenje poticaja
- nerealizovane mjere podrške, uključujući subvencije za gorivo
„Pomoć od vlasti je nikakva, pa ni ono što obećaju ne ispune“, navodi Bićo, dodajući da to dovodi do „krošnog pada domaće proizvodnje“.
Posebno upozorava na sektor mlijeka, koji je, prema njegovim riječima, najugroženiji u Federaciji BiH.
RS: „Poljoprivreda je ugašena“
Još oštrije ocjene dolaze iz Republike Srpske, gdje počasni predsjednik Udruženja mljekara RS Vladimir Usorac tvrdi da je stanje u sektoru alarmantno.
On navodi da se farme svakodnevno gase, dok se otkup mlijeka smanjuje, a tržište preplavljuje uvozna roba, često, kako kaže, neujednačenog kvaliteta.
„Poljoprivreda je ugašena! To odgovorno tvrdim“, poručuje Usorac, ističući da proizvođači ulažu znatna sredstva tokom godine, ali da na kraju nemaju sigurnu mogućnost plasmana proizvoda.
Dodatni problem predstavlja nedostatak radne snage, posebno u sezonskim poslovima poput berbe voća, gdje proizvođači sve teže pronalaze radnike.
Strukturni problemi: zašto domaća proizvodnja gubi bitku?
Analiza trenutnog stanja pokazuje da poljoprivreda u BiH nije suočena sa jednim, već sa više istovremenih strukturnih problema:
1. Nekontrolisan uvoz
Domaće tržište je pod snažnim pritiskom jeftinijih uvoznih proizvoda, što smanjuje konkurentnost lokalnih proizvođača.
2. Visoki troškovi proizvodnje
Cijene goriva, đubriva, stočne hrane i energenata značajno su porasle, dok otkupne cijene ostaju niske ili stagniraju.
3. Klimatski rizici
Suše, visoke temperature i nepredvidivi vremenski uslovi direktno utiču na prinose.
4. Slab institucionalni odgovor
Poljoprivrednici upozoravaju na kašnjenje poticaja i neefikasne mjere podrške.
5. Strukturna neuređenost tržišta
Neujednačena pravila unutar BiH dodatno otežavaju poslovanje i planiranje proizvodnje.
Ekonomska analiza: sistemski pad, ne samo sezonska kriza
Ekonomski posmatrano, problem poljoprivrede u BiH više nije samo cikličan ili sezonski, već poprima karakter strukturne krize.
Tri ključna faktora posebno se izdvajaju:
1. Gubitak cjenovne konkurentnosti
Domaći proizvođači ne mogu pratiti cijene uvoznih proizvoda, što dovodi do pada tržišnog udjela.
2. Slabljenje proizvodnih kapaciteta
Gašenje farmi i smanjenje zasijanih površina direktno smanjuje dugoročnu proizvodnu sposobnost zemlje.
3. Odlazak radne snage
Nedostatak sezonskih i stalnih radnika dodatno smanjuje efikasnost proizvodnje.
Ako se trendovi nastave, BiH bi mogla postati sve više zavisna od uvoza hrane, što nosi i ekonomske i strateške rizike.
Šta dalje? Poziv na hitne mjere
Poljoprivrednici u BiH naglašavaju da ne traže privilegije, već stabilne i jednake uslove poslovanja. Među ključnim zahtjevima izdvajaju:
- stabilizaciju i redovno isplaćivanje poticaja
- jaču kontrolu uvoza i kvaliteta hrane
- jasnu dugoročnu poljoprivrednu strategiju
- ulaganja u navodnjavanje i adaptaciju na klimatske promjene
- sistemsku podršku stočarstvu i mljekarskom sektoru
Bez tih mjera, upozoravaju, domaća proizvodnja bi mogla ući u fazu iz koje povratak neće biti lak.
Izvori: avaz.ba
