U Srbiji navodno naročito mnogo ljudi doživi više od 100 godina. Ali da li je to zaista tako, pita se autor teksta u današnjem izdanju dnevnog lista Augzburger algemajne (Augsburger Allgemeine) Tomas Rozer.
Najprije novinar konstatuje da u srpsku svakodnevnicu spada i to da se ljudi stalno žale na ovo ili ono, i to uprkos činjenici da je Srbija na „navodno tako životnom radošću ispunjenom Balkanu”. Potom autor nastavlja: „Bilo da su u pitanju korumpirani vladari ili državni službenici, bilo da je riječ o neprekidnom odlasku mladih, nedostatku radnih mjesta ili beskrajnim čekanjima na dozvole, operacije i sudske presude – stanovnici balkanskih država zaista često imaju dobar razlog za kuknjavu.
Ipak, povremeno se, na primjer u Srbiji, čak i inače veoma kritična opozicija oglasi – na prvi pogled – ohrabrujućim vijestima. Tako je poslanik Slobodan Petrović upravo iznenadio zemlju naizgled radosnom viješću da je, prema statistici državnog fonda za zdravstveno osiguranje, tačno 41306 osiguranika starije od 100 godina”.
Zemlja strasnih pušača
Ovo je bio razlog da se autor teksta iskreno začudi, jer – kako međunaslov u tekstu kaže – Srbija ima jedan od najvećih procenata pušača na svijetu.
„U zemlji u kojoj više od 40 odsto stanovništva puši, što je svrstava među države sa najvećim udjelom pušača na svijetu, i u kojoj su i broj ljekara po glavi stanovnika i očekivani životni vijek od 76,8 godina za dobrih pet godina ispod prosjeka Evropske unije, čuđenje ne izaziva samo veliki broj stogodišnjaka u statistici zdravstvenog osiguranja, već i njihova gotovo biblijska starost. Tako bi, prema tim podacima, jedan osiguranik u Novom Sadu trebalo da ima 135 godina, drugi u Smederevu čak 144 godine, dok rekorder, svojevrsni Metuzalem iz beogradske opštine Palilula, navodno broji ni manje ni više nego 158 ljeta”.
„Kako je to moguće?”
Tomas Rozer postavlja logično pitanje: „Kako je to moguće?” Potom slijedi odgovor koji cijelom članku daje ironičan obrat:
„U Srbiji se u državnim ustanovama često i ne primijeti da je neko od njihovih osiguranika preminuo ili se odselio, jer se podaci ne ažuriraju redovno. Ministarka državne uprave Snežana Paunović, međutim, odlučno odbacuje pretpostavke da su i birački spiskovi uvećani desetinama hiljada mrtvih duša. U njima se, tvrdi ona, nalazi „samo“ 1.343 birača starija od sto godina, čime pokušava da otkloni zabrinutost zbog mogućih izbornih manipulacija”.
Njemački novinar potom opisuje razmjere problema:
„Međutim, zvanični broj od 6,5 miliona birača premašuje broj punoljetnih, a samim tim i birački sposobnih građana utvrđen na poslednjem popisu stanovništva 2022. godine za više od jedne četvrtine. I broj najstarijih građana koji su popisivači evidentirali u potpunoj je suprotnosti sa podacima fonda zdravstvenog osiguranja i ministarke. Prema popisu, naime, samo 194 stanovnika Srbije starija su od 100 godina”.
Izvor: DW
