Među turistima i kupačima vlada zabrinutost zbog širenja bakterija u moru, koje su već dovele do zatvaranja nekoliko plaža
Milioni ljudi hrle prema moru, no bakterija Vibrio, poznata kao bakterija koja jede meso, podstaknuta klimatskim promjenama, već je izazvala zabrinutost širom Mediterana.
Među turistima i kupačima vlada zabrinutost zbog širenja tog patogena u moru, koje je već dovelo do zatvaranja nekoliko plaža u Španiji. Posljednjih godina na različitim dijelovima evropske obale zabilježene su epizode onečišćenja i zdravstvena upozorenja koja su rezultirala ograničenjem pristupa moru, u kontekstu sve viših temperatura vode i rastućeg turističkog pritiska.
“Mediteran nam pokazuje kako izgleda topliji svijet”, rekao je Hatim Aznague, analitičar za projekte, klimatsku akciju i energetsku otpornost pri Uniji za Mediteran, piše Euronews.
“Bakterija koja jede meso”
Posebnu zabrinutost izaziva bakterija Vibrio, u javnosti poznata kao “bakterija koja jede meso“. Riječ je o mikroorganizmu koji se prenosi vodom i prirodno nastanjuje morska i bočata područja, osobito ondje gdje se rijeke ulivaju u more.
Prema Evropskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA), Vibrio je vodena bakterija koja se može pronaći u morskim plodovima, a pojedini sojevi mogu uzrokovati bolesti u rasponu od gastroenteritisa do teških, pa čak i smrtonosnih infekcija. Među najznačajnijim vrstama u Europi su Vibrio vulnificus, Vibrio parahaemolyticus i određene varijante Vibrio cholerae.
EFSA upozorava da se infekcije mogu prenijeti konzumacijom sirovih morskih plodova ili kontaktom otvorenih rana s morskom vodom. Organizacija Gavi objašnjava da je “Vibrio blizak srodnik bakterije koja uzrokuje koleru, iako te dvije vrste izazivaju vrlo različite bolesti”.
U težim slučajevima infekcija može dovesti do nekrotizirajućeg fasciitisa, stanja u kojem se tkivo oko rane vrlo brzo razgrađuje. Bakterija može ući i u krvotok te izazvati sepsu, a u nekim slučajevima pacijentima je potrebna amputacija zahvaćenog uda.
Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) također je upozorio na povećani rizik od infekcija bakterijom Vibrio tokom ljetne sezone, posebno za vrijeme toplinskih valova, te u plitkim obalnim vodama. Rizik nije samo zdravstveni nego i ekološki: bakterije uspijevaju u okolišu u kojem je narušena prirodna ravnoteža morskog ekosistema.
Mediteran kao najava
Taj je fenomen posebno vidljiv u Sredozemnom moru, koje naučnici smatraju jednim od područja najizloženijih globalnom zatopljenju. Aznague upozorava da se ne radi o izolovanom, nego o strukturnom problemu: “Važno je naglasiti da Mediteran nije žrtva klimatskih promjena, nego njihova najava. To je jedno od mora koja se najbrže zagrijavaju na planetu.”
Analitičar ističe da rast temperatura mora, u kombinaciji s onečišćenjem i smanjenom salinitetom u obalnim područjima, stvara idealne uslove za širenje patogena: “Toplija voda, posebno ondje gdje je manje slana, na riječnim ušćima i u lagunama koje su s njima povezane, pogoduje razvoju patogenih bakterija.”
Nedavna izvješća EFSA-e upozoravaju da se “očekuje porast prisutnosti bakterija Vibrio u morskim plodovima širom svijeta i Evrope zbog klimatskih promjena”, posebno u vodama niske slanosti i estuarijima. Mediteran, pod snažnim turističkim pritiskom i ubrzanim zagrijavanjem, tako postaje jedno od ključnih područja ove biološke transformacije.
Izravan udar na turizam
Osim zdravstvenog rizika, širenje bakterije Vibrio ima i izravne privredne posledice. Aznague to sažima vrlo jasno: “Na našim obalama obala nije dio privrede– ona jest privreda.”
Zatvaranje plaža ili izdavanje zdravstvenih upozorenja usred turističke sezone direktno pogađa jedan od najvažnijih privrednih pokretača Evrope – turizam vezan za plaže i more.
Mediteran je najposjećenija turistička regija na svijetu, što dodatno povećava posledice svakog privremenog zatvaranja. Hoteli, restorani i lokalna gospodarstva izravno ovise o stabilnosti obalnog područja, koje je sada ugroženo sve učestalijim biološkim pojavama.
Prema EFSA-i, rast temperatura i ekstremni vremenski događaji povećavaju broj područja izloženih riziku, dok antimikrobna otpornost otkrivena kod nekih sojeva predstavlja dodatni razlog za zabrinutost u području javnog zdravstva.
Rizik sadašnjosti, a ne budućnosti
Za Uniju problem za Mediteran više ne pripada klimatskoj budućnosti, nego sadašnjosti. To more djeluje kao globalni termometar koji pokazuje što bi se tokom nadolazećih desetljeća moglo dogoditi i u drugim regijama svijeta.
Rješenje, smatra Aznague, leži u jačoj suradnji i koordiniranom djelovanju: “Nije prihvatljivo praviti ustupke kada je riječ o našem zdravlju ili klimi.”
U tom kontekstu bakterija Vibrio nije samo rastuća zdravstvena prijetnja, nego i pokazatelj morskog ekosistema koji prolazi kroz dramatičnu transformaciju, a Aznague poručuje: “Bakterije nisu priča – one su glasnici. Prava je priča more koje je zbog topline i onečišćenja izgubilo svoju ravnotežu.”
Izvori: dnevnik.hr
