U Sloveniji, neki poslodavci se sada vraćaju jugoslovenskom modelu koji su imali prije nekoliko decenija. Grade, kupuju ili iznajmljuju stanove za svoje zaposlene.

Jer, poslodavci uviđaju da u borbi za radnu snagu moraju zaposlenima ponuditi više od same plate ako žele da ih zadrže.

Oni koji su radni odnos započinjali u bivšoj SFRJ,  još se sjećaju da su tada velike fabrike, domovi zdravlja, škole i druge javne ustanove ljudima koji su se kod njih zaposlili često nudili i stan za najam.

To se dešavalo već u njihovom rodnom mjestu, a posebno ako je trebalo nekoga privući da prihvati posao u udaljenijem dijelu zemlje gdje nije imao riješeno stambeno pitanje. I danas, na primjer, u nekim zgradama postoje takozvani stanovi za domare.

Tadašnji državni sistem je, čini se, razumio da je aktivnom stanovništvu na tržištu rada potrebno omogućiti rešavanje stambenog pitanja po pristupačnoj cijeni. Time su lakše privlačili kadrove u udaljenije krajeve, ali je to bilo važno i za mlade koji su se osamostaljivali, zasnivali porodice i stvarali nove generacije koje su kasnije ulazile na tržište rada, prenosi Capital pisanje slovenskog Dela.

Međutim, ti stanovi u vlasništvu poslodavaca, opština ili države su nakon osamostaljenja, u okviru tržišne ekonomije i takozvanog Jazbinškovog zakona, uglavnom prodati po niskim cijenama i postali privatno vlasništvo. Dostupnost nekretnina počela je da diktira tržište, a cijene su naglo porasle. Danas mnogi zaposleni ne mogu da priušte ni iznajmljivanje, a kamoli kupovinu stana, dok u manjim sredinama stanova često uopšte nema na tržištu.

Poslodavci se vraćaju SFRJ modelu

Zato se neki poslodavci danas vraćaju modelu iz jugoslovenskog perioda. Grade, kupuju ili iznajmljuju stanove za postojeće zaposlene ili za kadrove koje žele da privuku. To se ne odnosi samo na strane, već i na domaće radnike.

U Termama Olimia u Sloveniji, na primjer, planiraju izgradnju dva stambena objekta — jedan za najam, a drugi za prodaju zaposlenima. Kompanija Krka obezbjeđuje službene stanove za perspektivne kadrove koji dolaze iz udaljenih krajeva, kao i stambene kredite za kupovinu, izgradnju ili adaptaciju nekretnina.

“Kod zapošljavanja ljekara iz inostranstva obezbjeđivanje službenog stana je ključno”, navode iz Zdravstvenog doma Ljubljana, koji trenutno raspolaže sa 28 takvih stanova. Sličnu praksu ima i Mesarstvo Oblak, gdje je polovina od 130 zaposlenih stranog porijekla.

Za sada su to pojedinačni primjeri, ali je jasno da poslodavci shvataju da plata više nije dovoljna za zadržavanje radne snage. Ovo je posebno važno u manjim sredinama i tamo gdje su stanovi skupi ili nedostupni.

Izvor: b92