Pad industrijske proizvodnje u Republici Srpskoj ove godine je znatno produbljen i skoro je četiri puta veći u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS-a.
Nakon što je u prva četiri mjeseca 2025. godine industrijska proizvodnja bila manja za 3,4 posto u odnosu na isti period prethodne godine, u prva četiri mjeseca ove godine zabilježen je pad od čak 13,2 posto u poređenju sa istim periodom prošle godine.
Najveći teret ovogodišnjeg pada nosi vađenje rude i kamena i to od 20,8 posto, dok je proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom smanjena za 10,3 posto, a sektor vađenja ruda i kamena ima pad od oko sedam posto.
Poređenje sa prošlom godinom pokazuje da se promijenila i struktura industrijskog pada. Dok je u prva četiri mjeseca 2025. godine energetika bila jedan od rijetkih nosilaca rasta sa povećanjem proizvodnje od 7,4 posto, ove godine i taj sektor bilježi pad.
Među granama prerađivačke industrije najveći ovogodišnji pad zabilježen je u proizvodnji tekstila i to za 50 posto. Značajan pad evidentiran je i u proizvodnji računara, elektronskih i optičkih proizvoda, proizvodnji kože i proizvoda od kože, proizvodnji papira, baznih metala, električne opreme, te mašina i opreme.
S druge strane, rast je ostvaren u proizvodnji drveta i proizvoda o drveta, dok proizvodnja prehrambenih proizvoda bilježi solidan rast od tri posto.
Ipak, dodatno zabrinjava podatak da je samo u aprilu ove godine industrijska proizvodnja bila manja za 13,2 posto u odnosu na april prošle godine, što predstavlja jedno od najvećih godišnjih smanjenja u posljednjem periodu.
Predsjednik Privredne komore RS-a Goran Račić kaže da se ekonomija RS već nekoliko godina suočava se sa ozbiljnim izazovima zbog velike zavisnosti od međunarodnog tržišta. Prema njegovim riječima, čak 70 do 75 posto domaćeg izvoza usmjereno je ka razvijenim zemljama Zapadne Evrope, prije svega Italiji, Austriji i Njemačkoj.
“Kada su ove zemlje u problemima i krizi, to se direktno i negativno prenosi na našu ekonomiju”, istakao je Račić.
On podsjeća da se pad industrijske proizvodnje bilježi već duži period, a da je u prvih pet mjeseci ove godine on postao drastičan i iznosi oko 10 posto. Ključni uzrok, kako tvrdi, leži u smanjenoj potražnji na zapadnom tržištu, što se posljedično odrazilo i na domaće privrednike.
“Kao najočitiji primjer krize izdvajaju se problemi u Rudniku ‘Omarska’ i zeničkoj željezari. ‘Arcelor Mital’ se povukao sa tržišta, a Vijeće ministara BiH nije pokazao razumijevanje za nove kupce, niti je donio neophodne zaštitne mjere. Zbog izostanka reakcije nadležnih, Željezara je bila prinuđena da obustavi proizvodnju, što je nanijelo ogromnu štetu domaćem rudarstvu”, smatra Račić.
Predsjednik Privredne komore RS-a naglašava da je prerađivačka industrija stub domaće ekonomije i da čini oko 90 posto ukupnog izvoza. Zbog toga, stabilizacija domaćih prilika direktno zavisi od smirivanja globalnih sukoba, od Ukrajine i Gaze, pa do tenzija između Amerike i Irana.
“Sve ove krize stvorile su izuzetno lošu atmosferu na zapadnoevropskom tržištu. Dok se Evropa politički i ekonomski ne okrene privrednim temama umjesto ratnim sukobima, privreda RS teško može očekivati stope rasta kakve je bilježila ranije – ocjenjuje Račić.
Ipak, smatra da prostora za optimizam ima.
“Nijedna kriza ne može trajati vječno. Očekujem da se tokom 2026. godine dio ovih globalnih sukoba okonča, dok bi u 2027. godini moglo doći do konačne stabilizacije prilika u Ukrajini i ostatku svijeta”, optimističan je Račić.
On zaključuje da bi upravo 2027. godina trebala biti ključna godina oporavka domaće ekonomije, što će primarno zavisiti od brzine oporavka tržišta Zapadne Evrope.
(klix.ba)
