Bosanskohercegovački aerodromi nastavljaju bilježiti pozitivan trend kada je riječ o broju putnika, ali ukupna slika aviosaobraćaja i dalje pokazuje da BiH zaostaje za zemljama regiona. Dok domaći aerodromi iz godine u godinu obaraju vlastite rekorde, razlika u odnosu na Srbiju i Hrvatsku i dalje je značajna, prvenstveno zbog drugačije tržišne pozicije, turističke potražnje i nepostojanja domaćeg avioprevoznika.
Prema dostupnim podacima, najveći napredak u proteklom periodu ostvario je Međunarodni aerodrom Tuzla, dok Međunarodni aerodrom Sarajevo ostaje najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini.
Sarajevski aerodrom zadržao je vodeću poziciju, a u prvih šest mjeseci 2026. godine uslužio je više od 960 hiljada putnika. U odnosu na isti period prethodne godine zabilježen je rast od oko jedan posto, što potvrđuje stabilan trend povećanja broja putnika i širenja mreže aviolinija.
Najveći rast, međutim, ostvarila je Tuzla. Ovaj aerodrom je od januara do maja 2026. godine zabilježio više od 228 hiljada putnika, što predstavlja značajan skok u odnosu na godinu ranije. Rast veći od 100 posto rezultat je većeg broja dostupnih destinacija, povratka određenih aviolinija i povećane potražnje putnika.
Pozitivan trend nastavljen je i u Banjaluci, gdje je aerodrom u prva tri mjeseca godine zabilježio blagi rast broja putnika. Mostarski aerodrom takođe bilježi napredak, posebno zahvaljujući uvođenju novih međunarodnih linija koje su doprinijele većoj vidljivosti ovog aerodroma na regionalnoj avio-mapi.
Ipak, kada se rezultati Bosne i Hercegovine uporede sa susjednim državama, razlika je i dalje velika. Srbija ima snažnu poziciju zahvaljujući nacionalnom avioprevozniku i Aerodromu Nikola Tesla u Beogradu, koji funkcioniše kao važan regionalni čvorišni aerodrom. Hrvatska, s druge strane, koristi prednosti razvijenog turizma, velikog broja međunarodnih posjetilaca i više aerodroma koji tokom ljetne sezone ostvaruju izuzetno visok promet.
Stručnjak za destinacijski marketing, razvoj turizma i avio-industriju, Jusuf Jamakosmanović, smatra da se rezultati BiH ne mogu posmatrati odvojeno od specifičnih okolnosti u kojima se domaće tržište razvija.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina nema nacionalnog avioprevoznika, tržište je manje, a potražnja je još uvijek u velikoj mjeri povezana s dijasporom i ograničenim brojem turističkih tržišta.
On ističe da zbog toga ostvareni rezultati ne predstavljaju neuspjeh, već pokazuju da postoji prostor za dalji razvoj.
„Najvažnije je da se postojeće aviolinije održe i dodatno ojačaju, ali i da se kroz razvoj turizma kreira nova potražnja koja bi omogućila uvođenje novih destinacija i povećanje broja letova“, navodi se u njegovoj ocjeni.
Poseban izazov za BiH i dalje predstavlja relativno slaba povezanost sa evropskim i svjetskim destinacijama. Iako je Sarajevo posljednjih godina značajno unaprijedilo broj direktnih linija i dostupnih destinacija, međunarodne analize ukazuju da Bosna i Hercegovina i dalje spada među slabije povezane evropske zemlje kada je riječ o ukupnoj aerodromskoj dostupnosti.
Bolja povezanost ne znači samo veći broj putnika, nego i snažniji razvoj turizma, poslovnih investicija i ekonomskih aktivnosti. Zbog toga će budući razvoj aviosaobraćaja u BiH zavisiti od sposobnosti aerodroma da privuku nove aviokompanije, povećaju broj ruta i istovremeno rade na stvaranju veće potražnje.
Iako domaći aerodromi bilježe rast i pozitivne rezultate, ključni izazov ostaje pretvaranje tog rasta u dugoročno održiv sistem koji bi Bosnu i Hercegovinu približio standardima razvijenijih tržišta u regionu.
Izvor: Dnevni avaz
