Bivša vlada mađarskog premijera Viktora Orbana potrošila je više od pola milijarde forinti javnog novca na osnivanje institucije u Jerusalimu pod nazivom „Jerusalimska mađarska akademija“, čija namjena i dalje nije u potpunosti razjašnjena.
Kako prenosi politika.rs, pozivajući se na informacije agencije Beta, detalji o ovom projektu počeli su da se pojavljuju nakon promjene vlasti u Mađarskoj. Prema pisanju briselskog portala EUalajv i mađarskog istraživačkog portala Atlatso, institucija je osnovana svega nekoliko mjeseci prije parlamentarnih izbora u Mađarskoj.
Navodi se da je Orbanova vlada možda planirala da nakon očekivane izborne pobjede njegovo prvo putovanje u inostranstvo bude upravo u Izrael, gdje bi prisustvovao otvaranju „Jerusalimske mađarske akademije“.
Mađarska vlada je, odgovarajući na pitanja istraživačkih novinara, potvrdila da je za osnivanje institucije izdvojeno više od 500 miliona forinti, što iznosi oko 1,4 miliona evra, dok je za njen godišnji rad planiran iznos od gotovo 200 miliona forinti.
Prema ranijoj odluci mađarske vlade iz 2025. godine, Akademija je zamišljena kao svojevrsni „duhovni bastion“ i djeluje u okviru Ambasade Mađarske u Tel Avivu. Bivši ministri spoljnih poslova i kulture, Peter Sijarto i Balaš Hanko, bili su zaduženi za aktivnosti povezane sa njenim pokretanjem, uključujući diplomatske procedure, izgradnju, IT infrastrukturu i bezbijednosne investicije.
Ipak, iz dostupnih odgovora mađarskih vlasti nije jasno koliko zaposlenih ima ova institucija, na koji način koristi objekat u Jerusalimu, kao ni za koje konkretne namjene su utrošena sredstva.
Prema navodima mađarskih medija, godišnji budžet Akademije mogao bi premašiti i ukupna sredstva namijenjena radu mađarske ambasade u Tel Avivu.
Prve fotografije objekta objavio je The Times of Israel, koji je instituciju opisao kao svojevrsnu filijalu mađarske ambasade. Zvanična internet stranica Akademije za sada nema mnogo sadržaja, dok je profil na društvenoj mreži Fejsbuk pokrenut neposredno pred izbore u Mađarskoj.
Izraelski mediji ranije su ovu instituciju predstavljali i kao diplomatsku ili stranu misiju, što je otvorilo pitanja o njenoj mogućoj ulozi koja bi, osim kulturne, mogla imati i širi spoljnopolitički značaj.
Tema Jerusalima ima poseban međunarodni značaj, budući da Evropska unija smatra istočni dio grada okupiranom palestinskom teritorijom prema međunarodnom pravu i zastupa stav da konačni status Jerusalima treba da bude riješen kroz pregovore između Izraelaca i Palestinaca.
Preseljenje diplomatskih predstavništava u Jerusalim pojedine zemlje posmatraju kao pitanje povezano sa statusom grada i mogućim uticajem na mirovni proces.
Izvori: Politika, EUalajv, Atlatso, The Times of Israel i Beta.
