Albanski parlament odobrio je sporazum o zajmu vrijednom 302 miliona dolara sa Sjedinjenim Američkim Državama za modernizaciju Oružanih snaga Albanije, ali je način na koji je dokument predstavljen poslanicima izazvao ozbiljne političke sukobe i otvorio pitanje transparentnosti državnih odluka.
Za sporazum je glasalo 74 poslanika, isključivo iz redova vladajuće Socijalističke partije, dok je opozicija odbila podržati dokument tvrdeći da poslanici nisu imali dovoljno informacija prije glasanja. Posebnu pažnju izazvala je činjenica da je sporazum tretiran kao povjerljiv dokument, zbog čega poslanici nisu dobili kopije koje bi mogli ponijeti sa sobom.
Prema proceduri koju je primijenio albanski parlament, poslanici su mogli da se upoznaju sa sadržajem dokumenta samo u za to određenoj prostoriji, nakon potpisivanja izjave o povjerljivosti.
Opozicija je kritikovala ovakav postupak, navodeći da poslanici ne mogu glasati o međunarodnom sporazumu ukoliko prethodno nisu imali mogućnost da detaljno prouče njegov sadržaj. Tvrdili su da ograničavanje pristupa dokumentu onemogućava kvalitetnu parlamentarnu kontrolu i javnu raspravu.
Spor je dodatno eskalirao nakon incidenta u parlamentu kada je opozicioni poslanik i lider stranke Mundësia Agron Shehaj uzeo dokument sa sjednice, zbog čega je kasnije suspendovan na 60 dana iz rada parlamenta. Vladajući socijalisti optužili su ga da je neovlašteno preuzeo povjerljivi dokument, dok je Shehaj odbacio optužbe i poručio da je želio ukazati na nedostatak transparentnosti u vezi sa sporazumom.
Prema zahtjevu Socijalističke partije, slučaj bi mogao biti proslijeđen Specijalnom tužilaštvu zbog mogućih krivičnih djela koja se odnose na neovlašteno pribavljanje povjerljivih informacija, neovlašteno preuzimanje dokumenata, ometanje rada službenih lica i kršenje pravila zaštite državnih tajni.
Ključno pitanje koje se pojavilo u javnosti jeste zbog čega je sporazum o vojnom finansiranju proglašen povjerljivim i da li je cijeli dokument zaista morao biti zaštićen od javnosti.
Albanski Zakon broj 10/2023 „O klasifikovanim informacijama“ propisuje da određeni dokument ne postaje povjerljiv samo odlukom institucije, već da mora postojati zakonski osnov za određivanje stepena tajnosti i perioda zaštite informacija.
Albansko zakonodavstvo poznaje četiri nivoa klasifikacije: „Strogo povjerljivo“, „Tajno“, „Povjerljivo“ i „Ograničeno“. Stepen „Povjerljivo“ primjenjuje se kada bi neovlašteno otkrivanje informacije moglo nanijeti štetu nacionalnoj bezbjednosti.
U slučaju sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, činjenica da se odnosi na odbranu i modernizaciju vojske može biti jedan od razloga za zaštitu određenih podataka. Zakon među kategorijama koje mogu biti klasifikovane navodi informacije o odbrambenim planovima, kapacitetima oružanih snaga, vojnoj opremi, modernizaciji i dokumentima koji se odnose na nabavke u oblasti odbrane i bezbjednosti.
Ipak, to ne znači automatski da cijeli sporazum o zajmu mora biti klasifikovan. Zakon zahtijeva da zaštita informacija bude direktno povezana sa interesima nacionalne bezbjednosti, ali takođe zabranjuje korištenje klasifikacije kako bi se prikrile greške institucija, nepravilnosti u radu ili odgodilo objavljivanje podataka koji ne zahtijevaju zaštitu.
Zbog toga se kao jedno od glavnih pitanja nameće: da li je cijeli sporazum od 302 miliona dolara povjerljiv ili su zaštićeni samo pojedini dijelovi dokumenta?
Još jedno otvoreno pitanje jeste ko je donio odluku o klasifikaciji. Prema zakonu, pravo određivanja stepena tajnosti imaju institucije i rukovodioci kojima je to ovlaštenje dodijeljeno, dok su premijer i predsjednik direktni organi za klasifikaciju. Za rukovodioce drugih institucija potrebno je posebno ovlaštenje premijera.
Zbog toga opozicija traži da se objasni ko je odlučio da dokument bude klasifikovan, koji nivo tajnosti je određen i kada je ta odluka donesena.
Spor se vodi i oko brzine usvajanja sporazuma. Opozicija tvrdi da nije bilo opravdanja za hitno glasanje, jer je Vlada Albanije sporazum načelno odobrila 19. juna 2026. godine i imala dovoljno vremena da ga ranije dostavi parlamentu.
Socijalistička većina, s druge strane, navodi da je sporazum od velikog značaja za jačanje odbrambenih kapaciteta zemlje i ispunjavanje obaveza Albanije prema NATO savezu.
Opozicija se pozvala i na član 83 Ustava Albanije, koji omogućava ubrzanu proceduru usvajanja zakona, ali propisuje da rasprava i glasanje ne mogu biti obavljeni prije isteka najmanje sedam dana od početka procedure. Poslanici opozicije tražili su da se glasanje odgodi kako bi imali dovoljno vremena za analizu dokumenta.
Albanski zakon predviđa i mogućnost djelimične deklasifikacije, što znači da određeni dijelovi dokumenta mogu biti dostupni javnosti dok drugi ostaju zaštićeni. Takođe postoji mogućnost uklanjanja oznake tajnosti kada je objavljivanje u većem državnom interesu od potrebe za zaštitom informacija.
Zbog toga se u slučaju zajma od 302 miliona dolara postavlja pitanje na koje vlasti tek treba da daju jasne odgovore: za šta će tačno novac biti iskorišten, koje obaveze Albanija preuzima prema Sjedinjenim Američkim Državama i koji dijelovi sporazuma zaista moraju ostati tajni.
Vlada i parlament sada su pod pritiskom da pojasne razloge klasifikacije i objave sve informacije koje ne predstavljaju rizik po nacionalnu bezbjednost.
Izvor: politiko.al
