Rak i dalje predstavlja jedan od najvećih zdravstvenih izazova u svijetu, a novi podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) upozoravaju da će bez dodatnih ulaganja u prevenciju, rano otkrivanje i liječenje broj oboljelih nastaviti rasti.
Prema izvještajima WHO-a i Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), od ove bolesti svakog dana u svijetu umre više od 26.000 ljudi. Godišnje se registruje oko 20,6 miliona novih slučajeva raka, dok broj smrtnih ishoda iznosi gotovo 10 miliona. Rak je trenutno drugi vodeći uzrok smrti globalno, odmah iza kardiovaskularnih bolesti.
Stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko se ne preduzmu ozbiljnije mjere, broj novih slučajeva do 2050. godine mogao dostići gotovo 35 miliona godišnje. Kao glavni razlozi za očekivani rast navode se starenje stanovništva, povećanje broja ljudi na planeti, ali i izloženost faktorima rizika koji se mogu smanjiti promjenom životnih navika i javnozdravstvenim mjerama.
Među najčešće dijagnostikovanim oblicima raka u svijetu nalazi se rak pluća, koji je posljednjih godina na vrhu liste po broju novih slučajeva. Slijede rak dojke, debelog crijeva i prostate. Rak pluća ujedno ostaje jedan od najsmrtonosnijih oblika bolesti, prvenstveno zbog toga što se kod velikog broja pacijenata otkriva u kasnijim fazama.
Veliki problem predstavlja nejednak pristup liječenju. Dok pacijenti u razvijenim zemljama imaju veće mogućnosti za rano otkrivanje bolesti, savremene terapije i kvalitetnu njegu, u siromašnijim državama dostupnost dijagnostike i lijekova često je ograničena. WHO upozorava da razlike u preživljavanju posebno dolaze do izražaja kod bolesti poput raka dojke, gdje su šanse za petogodišnje preživljavanje znatno veće u zemljama s visokim prihodima nego u državama sa slabije razvijenim zdravstvenim sistemima.
Evropa je među regijama koje nose veliki dio globalnog tereta raka. Iako na ovom kontinentu živi manji dio svjetske populacije, broj novih slučajeva i smrtnih ishoda nesrazmjerno je visok, što stručnjaci povezuju s demografskim promjenama, načinom života i dostupnošću dijagnostike koja omogućava preciznije registrovanje bolesti.
WHO navodi da se značajan dio slučajeva raka može povezati s faktorima rizika na koje je moguće uticati. Među njima su pušenje, prekomjerna tjelesna težina, nedovoljna fizička aktivnost, nezdrava ishrana, konzumacija alkohola i zagađenje zraka. Rizik povećavaju i određene infekcije, poput humanog papiloma virusa (HPV), hepatitisa B i C te infekcije bakterijom Helicobacter pylori.
Posebno važnu ulogu u smanjenju broja oboljelih imaju preventivne mjere. Smanjenje upotrebe duhana, vakcinacija protiv HPV-a i hepatitisa B, redovni pregledi i rano otkrivanje bolesti mogu značajno povećati šanse za uspješno liječenje.
Iako rak ostaje veliki globalni izazov, medicina posljednjih godina bilježi značajan napredak kroz razvoj novih terapija, uključujući ciljane lijekove i imunoterapiju. Ipak, zdravstveni stručnjaci upozoravaju da napredak neće biti dovoljan ukoliko savremeni načini liječenja ne budu dostupni većem broju ljudi širom svijeta.
WHO poziva vlade da povećaju ulaganja u prevenciju, programe ranog otkrivanja, dostupnost terapija i podršku oboljelima, kako bi se smanjile razlike među zemljama i spasili milioni života.
