Sveobuhvatni Evropski pakt o migracijama i azilu, zakonodavni paket kojim se uvode jedinstvena pravila za upravljanje migracijama, zaštitu granica i postupke azila, počeo je da se primjenjuje u svim državama članicama Evropske unije.
Kako je saopštila predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, novi sistem donosi „sigurnije spoljne granice, solidarnost među državama članicama i efikasnije procedure za azil i vraćanje migranata“.
Komesar za unutrašnje poslove i migracije Magnus Brunner poručio je da pakt uspostavlja jasniji okvir: „EU sada ima mehanizme da odluči ko može doći, ko može ostati i ko mora otići“.
Dugogodišnja reforma nakon migrantske krize
Pakt predstavlja najobimniju reformu evropskog sistema azila u posljednjih nekoliko decenija. U pripremi je bio gotovo osam godina, a zasniva se na prijedlozima Evropske komisije iz 2020. godine, nakon neuspjelog pokušaja reforme poslije migrantske krize 2015–2016.
Konačno je usvojen u maju 2024. godine, a državama članicama ostavljen je rok od dvije godine za implementaciju svih mjera.
Ključna tačka: „obavezna solidarnost“
Centralni element pakta je mehanizam obavezne solidarnosti između država članica.
U slučaju da se jedna ili više zemalja nađe pod pojačanim migracionim pritiskom, ostale članice moraju učestvovati na jedan od tri načina:
- prihvatanjem tražilaca azila,
- finansijskim doprinosom zajedničkom fondu,
- ili tehničkom i operativnom podrškom (oprema i stručnjaci).
Procjena Evropske komisije je da će najopterećenije države, poput Greece, Italy, Spain i Kipra, imati pristup fondu solidarnosti koji uključuje premještaj oko 21.000 tražilaca azila ili finansijsku pomoć do 420 miliona eura u prvoj fazi primjene.
Brži postupci na granicama i stroža provjera
Jedna od najvećih promjena odnosi se na ubrzane procedure na spoljnim granicama EU.
Novi sistem predviđa:
- maksimalno trajanje postupka od 12 sedmica (u kriznim situacijama do 16),
- obaveznu registraciju svih neregularnih migranata,
- sigurnosne, identifikacione i zdravstvene provjere odmah po dolasku,
- te korištenje baze podataka Eurodac kao centralnog sistema za provjeru identiteta.
Poseban fokus stavljen je na tražioce azila iz zemalja sa niskom stopom odobravanja (ispod 20%), kao i osobe koje predstavljaju bezbjednosni rizik.
Ko može biti izuzet
Od obaveza u mehanizmu solidarnosti djelimično ili potpuno mogu biti izuzete zemlje koje su već pod dugotrajnim migracionim pritiskom, među kojima su Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska i Poljska.
Ove države mogu zatražiti izuzeće od prihvata migranata ili finansijskih doprinosa, uz obrazloženje ranijeg opterećenja migracionim talasima.
Podijeljene reakcije u EU
Iako je pakt usvojen većinom glasova u Evropskom parlamentu, on ostaje politički kontroverzan.
Kritičari s lijeve strane, uključujući organizaciju Amnesty International, upozoravaju da bi nova pravila mogla dovesti do „pogoršanja položaja migranata“ i smanjenja pristupa pravu na azil.
S druge strane, desno orijentisane političke grupacije smatraju da mjere nisu dovoljno stroge i da neće značajno smanjiti neregularne migracije.
Pad broja prelazaka granica, ali i oprez stručnjaka
Prema izvještaju Evropske komisije objavljenom u maju 2026, broj neregularnih prelazaka granica EU smanjen je za oko 35% u periodu od jula 2024. do juna 2025, dok su zahtjevi za azil pali za 23% u prvoj polovini 2025.
Posebno je zabilježen pad broja zahtjeva iz Sirije nakon političkih promjena u toj zemlji krajem 2024. godine.
Ipak, analitičari upozoravaju da ovi trendovi mogu biti privremeni i da pravi test novog sistema tek slijedi.
Šta slijedi
Implementacija pakta neće biti trenutna i očekuje se postepeno usklađivanje nacionalnih sistema do kraja tranzicionog perioda. Evropska komisija upozorava da bi početna faza mogla donijeti tehničke poteškoće, ali i političke tenzije među državama članicama.
Stručnjaci poručuju da će uspjeh reforme zavisiti od političke volje država članica da dosljedno primjenjuju dogovorena pravila, jer bi u suprotnom moglo doći do ponovnog uvođenja unutrašnjih graničnih kontrola unutar šengenskog prostora.
Izvori:
