Fenomen takozvanih „mikrodržava“ na području između Srbije i Hrvatske ponovo je privukao pažnju evropskih medija nakon reportaže njemačkog lista Süddeutsche Zeitung, koji piše o „Federalnoj državi Gapli“ – samoproglašenom projektu koji se, poput poznatijeg Liberlanda, pozicionira na spornim parcelama uz Dunav, iako ga nijedna država niti međunarodna organizacija ne priznaje.
Prema pisanju njemačkog lista, Gapla se prostire na oko 205 hektara teritorije za koji osnivači tvrde da „niko ne polaže pravo“, a inicijator projekta Vajat Bek navodi da „država“ već ima pasoše, zastave, registarske oznake i kriptovalutu, iako nikada nije fizički boravio na tom području. Projekat se predstavlja kao eksperiment nove vrste društvenog uređenja zasnovanog na digitalnim platformama i ideji „države kao online zajednice“.
Evropski mediji podsjećaju da ovakvi projekti nisu novost na području takozvanih „dunavskih meandara“, gdje je zbog promjena toka rijeke i različitih tumačenja graničnih sporazuma između Srbije i Hrvatske ostalo više sporno definisanih zona. U tim područjima i nastaje pravna siva zona u kojoj pojedinci povremeno proglašavaju sopstvene „države“, iako one nemaju nikakav međunarodni status.
Sličan primjer je upravo Liberland, koji je 2015. godine proglasio češki aktivista Vít Jedlička, promovišući ga kao „najslobodniju državu na svijetu“, sa sopstvenim digitalnim identitetom i kripto-ekonomijom. Iako projekat privlači medijsku pažnju i dio simpatizera, na terenu ne postoji funkcionalna državna struktura, a pristup lokaciji je ograničen i podložan policijskom nadzoru.
Analitičari koje citiraju evropski mediji ocjenjuju da su ovakvi projekti više društveni i politički eksperimenti nego realni pokušaji državnosti. Oni se često oslanjaju na internet zajednice, kriptovalute i simboličke institucije, dok pravni okvir državnosti – teritorija, stanovništvo i međunarodno priznanje – ostaje neispunjen.
Stručnjaci za međunarodno pravo podsjećaju da pitanje granice na Dunavu između Srbije i Hrvatske nikada nije do kraja precizno riješeno u svim segmentima, posebno zbog promjena riječnog toka tokom decenija, što ostavlja prostor za različita tumačenja, ali ne i za stvaranje novih država u pravnom smislu.
Uprkos tome, fenomen mikrodržava i dalje privlači pažnju javnosti jer spaja političku provokaciju, internet kulturu i ideju „bijega od tradicionalnih sistema“, dok kritičari smatraju da se radi o medijski atraktivnim, ali pravno neutemeljenim projektima.
Izvori: Süddeutsche Zeitung, DW, BBC News, The Guardian, Međunarodni izvještaji o graničnom sporu Srbija–Hrvatska na Dunavu
