Visoke temperature mogu biti posebno izazovne za osobe koje koriste određene antidepresive, jer neki od ovih lijekova mogu uticati na sposobnost organizma da reguliše tjelesnu temperaturu, znojenje i ravnotežu tečnosti.
Tokom toplotnih talasa, kada temperature prelaze 35 ili 40 stepeni Celzijusa, kod pojedinih osoba koje uzimaju antidepresive mogu se ranije javiti simptomi poput vrtoglavice, iscrpljenosti, glavobolje, mučnine i dehidracije.
Ljekari upozoravaju da reakcija organizma zavisi od vrste lijeka, doze, zdravstvenog stanja osobe i uslova u kojima boravi.
Kako antidepresivi utiču na hlađenje organizma?
Tijelo održava stabilnu unutrašnju temperaturu zahvaljujući složenom sistemu koji uključuje mozak, nervni sistem, krvotok i znojenje. Međutim, određeni lijekovi mogu poremetiti dio tog procesa.
Posebno se izdvajaju selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI), među kojima je i sertralin, kao i triciklični antidepresivi poput amitriptilina.
Ovi lijekovi mogu uticati na hipotalamus – dio mozga koji, između ostalog, učestvuje u regulaciji tjelesne temperature.
Kod nekih osoba posljedica može biti otežano rashlađivanje organizma, što povećava rizik od toplotne iscrpljenosti, nesvjestice, grčeva u mišićima, a u težim slučajevima i toplotnog udara.
Znojenje može biti pojačano ili smanjeno
Reakcije na vrućinu nisu iste kod svih koji koriste antidepresive.
Kod nekih lijekova može doći do pojačanog znojenja, jer utiču na aktivnost autonomnog nervnog sistema. Zbog toga pojedini korisnici sertralina prijavljuju obilno znojenje i osjećaj da mnogo teže podnose ljetne temperature.
S druge strane, triciklični antidepresivi, poput amitriptilina, mogu smanjiti sposobnost znojenja. Kako je znojenje jedan od glavnih načina na koji se tijelo hladi, smanjeno znojenje može otežati regulaciju temperature.
Pored toga, pojedini lijekovi mogu smanjiti osjećaj žeđi, pa osoba ne primijeti na vrijeme da joj nedostaje tečnosti.
Koji su simptomi na koje treba obratiti pažnju?
Osobe koje koriste antidepresive tokom velikih vrućina trebale bi obratiti pažnju na:
- vrtoglavicu i osjećaj slabosti,
- neuobičajenu iscrpljenost,
- glavobolju,
- mučninu,
- grčeve u mišićima,
- izrazitu žeđ ili znakove dehidracije,
- osjećaj pregrijavanja organizma.
Ako se pojave ozbiljniji simptomi, poput konfuzije, gubitka svijesti ili izrazite slabosti, potrebno je potražiti medicinsku pomoć.
Terapiju ne treba prekidati bez savjeta ljekara
Stručnjaci posebno naglašavaju da se antidepresivi ne smiju naglo prekidati niti se doza smije mijenjati bez konsultacije sa ljekarom.
Naglo obustavljanje terapije može izazvati simptome ustezanja i negativno uticati na mentalno i fizičko zdravlje.
Umjesto toga, ljekari savjetuju uobičajene mjere zaštite tokom velikih vrućina:
- unositi dovoljno tečnosti,
- izbjegavati direktno sunce u najtoplijem dijelu dana,
- boraviti u rashlađenim prostorijama kada je moguće,
- nositi laganu i prozračnu odjeću,
- pratiti reakcije vlastitog organizma.
Za većinu osoba terapija se može nastaviti i tokom ljetnih mjeseci uz odgovarajuće mjere opreza. Ipak, ukoliko se pojave novi ili neuobičajeni fizički ili psihički simptomi, potrebno je razgovarati sa ljekarom.
Stručnjaci podsjećaju da su visoke temperature dodatni stres za organizam, a kod osoba koje koriste određene lijekove taj stres može biti izraženiji zbog promjena u načinu na koji tijelo reguliše toplotu i gubitak tečnosti.
(B92)
